✓ Oralnu antikoagulantnu terapiju (OAT) je poželjno uzimati u isto vreme uveče nakon obroka po propisanoj šemi doziranja, a krv za laboratorijsku kontrolu protrombinskog vremena, PV (Prothrombin Time, PT) i internacionalnog normalizovanog odnosa (International Normalized Ratio, INR) vaditi u jutarnjim satima. Preporučuje se da interval između uzimanja leka i vađenja krvi za PV (INR) bude minimalno 12h, jer je na taj način moguće korigovati dozu, a da se ne prekida korišćenje leka.
✓ Kako su u pitanju lekovi male terapijske širine neophodna je redovna kontrola INR vrednosti da bi njihova upotreba bila bezbedna. Po uvođenju leka kontrole se sprovode češće, a potom dinamikom koja zavisi od stabilnosti rezultata sa ciljem održavanja preporučenog terapijskog opsega. Poželjno je da se INR kontroliše u jednoj laboratoriji.
✓ Terapijski efekat OAT može da pojača ili oslabi njihova interakcija sa lekovima, hranom i alkoholom. Poseban oprez je neophodan tokom primene drugih lekova (antibiotika, nesteroidnih analgetika, salicilata, oralnih kontraceptiva) ili alternativnih medicinskih preparata (ginko biloba, koenzim Q), jer mogu značajno uticati na efekat OAT. Namirnice bogate vitaminom K (zeleno lisnato povrće, šargarepa, paradajz, celer, jabuke, mleko i mlečni proizvodi, jaja, meso i morska riba) mogu umanjiti dejstvo OAT, zbog čega se preporučuje da njihov unos bude uravnotežen. Dakle, namirnice sa visokim sadržajem vitamina K nije neophodno izbegavati, već ih koristiti u približno istim količinama, kako bi se sadržaj vitamina K u ishrani održavao stalnim. Takođe, potrebno je izbegavati povremeni ili redovni unos veće količine alkohola. Akutna upotreba alkohola pojačava dejstvo OAT i rizik od krvarenja, za razliku od hronične prekomerne konzumacije alkohola koja umanjuje dejstvo ovih lekova.
✓ Određena stanja mogu uticati na efekat OAT, poput virusne ili bakterijske infekcije, povraćanja ili dijareje. INR vrednost je potrebno prekontrolisati prilikom svake promene u kliničkoj slici, odnosno u slučaju pojave određenih zdravstvenih tegoba.
✓ Učestalija kontrola INR vrednosti je neophodna i prilikom promene u terapiji. Pri tom je potrebno imati u vidu da se pun efekat ovih lekova postiže tek za dva do tri dana, tako da nakon korigovanja doze leka kontrolu INR vrednosti treba vršiti tek za tri dana da bi se sagledao pun efekat korigovane doze. U slučaju prevelikih oscilacija INR vrednosti neophodna je konsultacija sa lekarom.
✓ Najčešće i klinički najznačajnije neželjeno dejstvo OAT je krvarenje (hemoragija). Na lošu antikoagulatnu kontrolu može ukazati: krvarenje iz nosa ili desni (npr. prilikom pranja zuba); krv u mokraći ili stolici; pojava modrica po telu koje se stvaraju bez povrede; menstrualna krvarenja obilnija i dugotrajnija od normalnog; povraćanje ili iskašljavanje krvi; jaka glavobolja, slabost i tada je neophodno hitno javljanje lekaru.
✓ Kako su u pitanju lekovi male terapijske širine neophodna je redovna kontrola INR vrednosti da bi njihova upotreba bila bezbedna. Po uvođenju leka kontrole se sprovode češće, a potom dinamikom koja zavisi od stabilnosti rezultata sa ciljem održavanja preporučenog terapijskog opsega. Poželjno je da se INR kontroliše u jednoj laboratoriji.
✓ Terapijski efekat OAT može da pojača ili oslabi njihova interakcija sa lekovima, hranom i alkoholom. Poseban oprez je neophodan tokom primene drugih lekova (antibiotika, nesteroidnih analgetika, salicilata, oralnih kontraceptiva) ili alternativnih medicinskih preparata (ginko biloba, koenzim Q), jer mogu značajno uticati na efekat OAT. Namirnice bogate vitaminom K (zeleno lisnato povrće, šargarepa, paradajz, celer, jabuke, mleko i mlečni proizvodi, jaja, meso i morska riba) mogu umanjiti dejstvo OAT, zbog čega se preporučuje da njihov unos bude uravnotežen. Dakle, namirnice sa visokim sadržajem vitamina K nije neophodno izbegavati, već ih koristiti u približno istim količinama, kako bi se sadržaj vitamina K u ishrani održavao stalnim. Takođe, potrebno je izbegavati povremeni ili redovni unos veće količine alkohola. Akutna upotreba alkohola pojačava dejstvo OAT i rizik od krvarenja, za razliku od hronične prekomerne konzumacije alkohola koja umanjuje dejstvo ovih lekova.
✓ Određena stanja mogu uticati na efekat OAT, poput virusne ili bakterijske infekcije, povraćanja ili dijareje. INR vrednost je potrebno prekontrolisati prilikom svake promene u kliničkoj slici, odnosno u slučaju pojave određenih zdravstvenih tegoba.
✓ Učestalija kontrola INR vrednosti je neophodna i prilikom promene u terapiji. Pri tom je potrebno imati u vidu da se pun efekat ovih lekova postiže tek za dva do tri dana, tako da nakon korigovanja doze leka kontrolu INR vrednosti treba vršiti tek za tri dana da bi se sagledao pun efekat korigovane doze. U slučaju prevelikih oscilacija INR vrednosti neophodna je konsultacija sa lekarom.
✓ Najčešće i klinički najznačajnije neželjeno dejstvo OAT je krvarenje (hemoragija). Na lošu antikoagulatnu kontrolu može ukazati: krvarenje iz nosa ili desni (npr. prilikom pranja zuba); krv u mokraći ili stolici; pojava modrica po telu koje se stvaraju bez povrede; menstrualna krvarenja obilnija i dugotrajnija od normalnog; povraćanje ili iskašljavanje krvi; jaka glavobolja, slabost i tada je neophodno hitno javljanje lekaru.
Povezani tekst:
Laboratorijska kontrola oralne antikoagulantne terapije
Laboratorijska kontrola oralne antikoagulantne terapije