Priprema i postupak uzimanja brisa kože i sluznica

Inficirana mesta na koži i sluznicama podložna su kontaminaciji sa više vrsta mikroorganizama koji su sastavni deo fiziološke flore kože, respiratornog i crevnog trakta ili tu dospevaju iz okoline. Za mikrobiološku obradu svih promena integriteta kože i sluznica, bitno je odrediti vrstu uzorka s obzirom na vrstu (poreklo) promene – upala mekih tkiva, traumatska povreda, hirurška rana, hronična rana, dekubitalni ulkus, apsces, opekotina, prisustvo kliničkih znaka i simptoma upale i primenjenu antimikrobnu terapiju, antiseptik, potporne zavoje.
Bris kože i sluznica za bakteriološki pregled

✔ Uzimanje brisa je potrebno raditi u laboratoriji ili drugoj zdravstvenoj ustanovi, od strane obučenih zdravstvenih radnika.

✔ Uzima se sa promena na koži i sluznicama, površinskih rezova ili rana. Odnosi se i na kožu spoljašnjeg ušnog kanala, kapka i vežnjaču oka.

Sterilnim brisom koji je natopljen fiziološkim rastvorom obriše se promena ili željeno mesto na koži i sluznici.

✔ Ako se radi o površinskom rezu potrebno je ne previše snažno prebrisati dno i/ili ivice reza, pri čemu bris treba zadržati otprilike 30 sekundi kako bi se upio sadržaj.

✔ Rane se prvo očiste sterilnim fiziološkim rastvorom, a okolna koža sa 70%-tnim alkoholom. Nakon toalete, odstranjuje se nekrotično, mrtvo tkivo (do zdravog), a bris uvodi duboko u "džepove" rane ne dotičući rubove kože, držeći pritom rukom u sterilnoj rukavici rubove rane razdvojene.

✔ Sa vežnjače oka se bris uzima u predelu unutrašnjeg ugla oka. Prvim brisom se pokupi sluz i odbacuje se, zatim se drugim brisom obriše konjuktiva pazeći da se ne dotakne koža kapka.
Bris/strugotina kože, nokta i dlake za mikološki pregled

✔ Uzimanje uzoraka je potrebno raditi u laboratoriji ili drugoj zdravstvenoj ustanovi, od strane obučenih zdravstvenih radnika.

✔ Obolelo mesto se ne sme tretirati antimikoticima 5 dana pre uzimanja uzoraka, a na dan uzimanja uzorka koža ne sme biti tretirana kozmetičkim preparatima i šminkom, nokti ne smeju biti lakirani.

Uzorci za pregled na Candida vrste :

✔ Bris se uzima na isti način kao i za bakteriološki pregled; odnosi se i na promene kože oko baze nokta.

Izmenjeni deo nokta se sastruže oštrim predmetom, pri čemu se površni sloj odbaci, a za pregled se uzima materijal uzet iz dubljih delova i obavezno ispod nokatne ploče.

Uzorci za pregled na dermatofite (patogene plesni):

✔ Uzimaju se u sterilnu plastičnu bočicu ili petri ploču. Materijal se uzima sa periferije promene, mesta gde su promene najsvežije.

Skvame (ljuspice) sa kože uzimaju se lancetom/kiretom ili drugim prigodnim oštrim predmetom.

Dlaka se uzorkuje primenom Wood-ove lampe (UV lampa), obzirom da neke vrste ispoljavaju fenomen fluorescencije, ili bez lampe odabirom dlake promenjenog sjaja, boje i slomljenih dlaka.

✔ Dlaka se skrati makazama 1-2 cm iznad nivoa kože i izvadi se pincetom.

✔ Kod dubokih dermatofitija vrši se aspiriranje gnoja iglom i špricem i izvlačenje inficirane dlake.

Izmenjeni deo nokta se sastruže oštrim predmetom, pri čemu se površni sloj odbaci, a na pregled se šalje materijal uzet iz dubljih delova i obavezno ispod nokatne ploče.

Rezultat mikrobiološkog pregleda kože i sluznica

✔ Rezultat analize na prisustvo i broj bakterija dobija se za 24h ukoliko nisu prisutne patogene bakterije, odnosno 48–72h ukoliko jesu, u zavisnosti od toga da li je potrebno raditi i proširen antibiogram pored standardnog (osetljivost bakterija na antibiotike).

✔ Rezultat analize na prisustvo i broj Candida vrsta dobija se za 48h ukoliko nisu prisutne, odnosno 48–96h ukoliko jesu, u zavisnosti od toga da li je potrebno raditi i antimikogram (osetljivost gljivica na antimikotike).

✔ Rezultat analize na prisustvo dermatofita: nalaz direktnog mikroskopskog pregleda preparata materijala na prisustvo micelskih vlakana je u roku od 24h od uzimanja uzorka, a mikološkog pregleda kulture je 2-3 nedelje za pozitivan nalaz ili 3 nedelje za negativan nalaz.
Šta su dermatofiti?


Dermatofiti su patogene plesni koje žive na rožnatom sloju kože,dlaci i noktima. Sve infekcije kod čoveka izazivaju tri vrste dermatofita - Epidermophyton, Microsporum i Trichophyton spp. One se razlikuju od kandidijaze po tome što nikada nisu invazivne. Prenose se s čoveka na čoveka, sa životinje na čoveka, a retko sa tla na čoveka.

Uzročnik može preživeti neodređeno dugo. Upale najčešće nema ili je slabo izražena; promene su sa blago uzdignutim ivicama čija se površina ljuspa, povlače se i ponovo pojavljuju i praćene su blagim svrabom. Ponekad je upala jača i ispoljava se naglom pojavom plikova (obično na stopalu) ili kao upaljena sundjerasta promena na koži glave (kerion).

//]]>