Za dobijanje pouzdanih rezultata laboratorijskih ispitivanja potrebno je obezbediti adekvatan uzorak, zbog čega je veoma važna priprema kako bi se izbegao uticaj brojnih faktora poput hrane, pića, lekova, ali i dnevnih varijacija određenih parametara.
✓ Za sva laboratorijska ispitivanja poželjno je da se izvode našte (natašte), odnosno da se uzorak krvi uzima nakon noćnog gladovanja, 12h posle poslednjeg obroka. Dan pre uzimanja uzorka krvi dozvoljeni su uobičajeni obroci hrane, ali da večera bude lagan obrok najkasnije do 19-20h.
✓ Poželjno je da se ispoštuje preporučeno vreme za vađenje krvi ujutru između 7 i 10h. Jutarnje vrednosti su posebno bitne kod određenih analiza jer su tada dobijeni rezultati najmerodavniji. Ova preporuka se ne odnosi na određivanje biohemijskih parametara koji zahtevaju vađenje krvi u tačno određeno vreme budući da podležu dnevnom ritmu (adrenokortikotropni hormon (ACTH), kortizol, prolaktin), kao i na urgentna stanja.
✓ Dva do tri dana pre vađenja krvi potrebno je izbegavati intenzivnu telesnu aktivnost, kao i konzumiranje alkoholnih pića i energetskih napitaka. Na dan uzimanja krvi poželjno je suzdržavati se od pušenja.
✓ Takođe, potrebno je izbegavati dijetetske suplemente i biljne preparate koje lekar nije odredio kao obavezne dva do tri dana pre uzimanja uzorka krvi. Uobičajenu terapiju uzeti nakon vađenja krvi ukoliko lekar nije drugačije odredio. Ukoliko primenjujete oralnu antikoagulantnu terapiju preporučuje se da interval između uzimanja leka i vađenja krvi za protrombinsko vreme (PV, INR) bude 12h, odnosno da vađenje krvi bude u jutarnjim časovima pre uzimanja uobičajene terapije (detaljno uputstvo pogledati ovde: Uputstvo za određivanje protrombinskog vremena (PV) tokom primene oralne antikoagulantne terapije).
✓ Kako je pre vađenja krvi poželjno mirovanje, odvojte dovoljno vremena za dolazak u laboratoriju kako biste mogli da se opustite. Ovo je posebno bitno pri ispitivanju pokazatelja stresa (ACTH, kortizola, kateholamina, prolaktina, aldosterona), kada je potrebno doći i ranije, oko 30 minuta pre vađenja krvi.
✓ Bitno je da informišete osoblje laboratorije o posebnim stanjima (trudnoći, hroničnim bolestima, dijeti ako je sprovodite), kao i o terapiji ukoliko je imate, navedite lekove i pomoćna lekovita sredstva koja koristite, kao i vreme primene poslednje doze.
✓ Ukoliko osetite veću nelagodu ili ste imali ranija neprijatna iskustva tokom vađenja krvi informišite osobu koja vadi krv kako bi mogla da obezbedi poluležeći položaj dok ne budete sigurni da se osećate dobro i da možete bezbedno da napustite laboratoriju.
✓ Postupak vađenja krvi obično traje kratko, svega par minuta i podrazumeva minimalno invazivnu proceduru uzimanja uzoraka krvi iz kapilara ili vena koju izvodi specijalno obučeno medicinsko osoblje (laboratorijski tehničari). Tokom venepunkcije (vađenja krvi iz vene) igla se uvodi kroz kožu do vene, najčešće na unutrašnjoj strani lakta, nakon čega krv teče kroz iglu u specijalne epruvete za sakupljanje krvi (vakutejner epruvete). Količina krvi, odnosno broj različitih epruveta zavisi od uputa tj. spiska analiza koje su potrebne.
✓ Nakon venepunkcije ne ustajte naglo, sedite u čekaonici izvesno vreme. U cilju sprečavanja nastanka krvnog podliva (hematoma) i mogućih komplikacija nakon venepunkcije, neophodno je da minimum pet minuta nakon vađenja krvi držite ispruženu ruku i čvrsto pritisnite drugom rukom mesto uboda, odnosno vatu pričvršćenu flasterom kako bi se ubrzalo zaustavljanje krvarenja. Ukoliko primenjujete oralnu antikoagulantnu terapiju ili lekove koji produžavaju vreme koagulacije (aspirin, andol) čvrsto pritisnite minimum deset minuta. Ruku iz koje je vađena krv ne izlažite većem opterećenju tokom dana (izbegavati fizičke poslove, nošenje tereta, teretanu).
✓ Poželjno je da se ispoštuje preporučeno vreme za vađenje krvi ujutru između 7 i 10h. Jutarnje vrednosti su posebno bitne kod određenih analiza jer su tada dobijeni rezultati najmerodavniji. Ova preporuka se ne odnosi na određivanje biohemijskih parametara koji zahtevaju vađenje krvi u tačno određeno vreme budući da podležu dnevnom ritmu (adrenokortikotropni hormon (ACTH), kortizol, prolaktin), kao i na urgentna stanja.
✓ Dva do tri dana pre vađenja krvi potrebno je izbegavati intenzivnu telesnu aktivnost, kao i konzumiranje alkoholnih pića i energetskih napitaka. Na dan uzimanja krvi poželjno je suzdržavati se od pušenja.
✓ Takođe, potrebno je izbegavati dijetetske suplemente i biljne preparate koje lekar nije odredio kao obavezne dva do tri dana pre uzimanja uzorka krvi. Uobičajenu terapiju uzeti nakon vađenja krvi ukoliko lekar nije drugačije odredio. Ukoliko primenjujete oralnu antikoagulantnu terapiju preporučuje se da interval između uzimanja leka i vađenja krvi za protrombinsko vreme (PV, INR) bude 12h, odnosno da vađenje krvi bude u jutarnjim časovima pre uzimanja uobičajene terapije (detaljno uputstvo pogledati ovde: Uputstvo za određivanje protrombinskog vremena (PV) tokom primene oralne antikoagulantne terapije).
✓ Kako je pre vađenja krvi poželjno mirovanje, odvojte dovoljno vremena za dolazak u laboratoriju kako biste mogli da se opustite. Ovo je posebno bitno pri ispitivanju pokazatelja stresa (ACTH, kortizola, kateholamina, prolaktina, aldosterona), kada je potrebno doći i ranije, oko 30 minuta pre vađenja krvi.
✓ Bitno je da informišete osoblje laboratorije o posebnim stanjima (trudnoći, hroničnim bolestima, dijeti ako je sprovodite), kao i o terapiji ukoliko je imate, navedite lekove i pomoćna lekovita sredstva koja koristite, kao i vreme primene poslednje doze.
✓ Ukoliko osetite veću nelagodu ili ste imali ranija neprijatna iskustva tokom vađenja krvi informišite osobu koja vadi krv kako bi mogla da obezbedi poluležeći položaj dok ne budete sigurni da se osećate dobro i da možete bezbedno da napustite laboratoriju.
✓ Postupak vađenja krvi obično traje kratko, svega par minuta i podrazumeva minimalno invazivnu proceduru uzimanja uzoraka krvi iz kapilara ili vena koju izvodi specijalno obučeno medicinsko osoblje (laboratorijski tehničari). Tokom venepunkcije (vađenja krvi iz vene) igla se uvodi kroz kožu do vene, najčešće na unutrašnjoj strani lakta, nakon čega krv teče kroz iglu u specijalne epruvete za sakupljanje krvi (vakutejner epruvete). Količina krvi, odnosno broj različitih epruveta zavisi od uputa tj. spiska analiza koje su potrebne.
✓ Nakon venepunkcije ne ustajte naglo, sedite u čekaonici izvesno vreme. U cilju sprečavanja nastanka krvnog podliva (hematoma) i mogućih komplikacija nakon venepunkcije, neophodno je da minimum pet minuta nakon vađenja krvi držite ispruženu ruku i čvrsto pritisnite drugom rukom mesto uboda, odnosno vatu pričvršćenu flasterom kako bi se ubrzalo zaustavljanje krvarenja. Ukoliko primenjujete oralnu antikoagulantnu terapiju ili lekove koji produžavaju vreme koagulacije (aspirin, andol) čvrsto pritisnite minimum deset minuta. Ruku iz koje je vađena krv ne izlažite većem opterećenju tokom dana (izbegavati fizičke poslove, nošenje tereta, teretanu).
Posebne napomene za određene analize
Postprandijalna glukoza (nakon obroka)
✓ Tri dana pre izvođenja testa potrebno je primeniti ishranu bogatu ugljenim hidratima (pirinač, hleb, krompir, testenina). Sam test se izvodi u jutarnjim časovima, tako što se najpre uzima uzorak krvi kako bi se utvrdila početna vrednost glukoze (natašte). Nakon toga potrebno je pojesti svoj uobičajeni doručak i uzeti terapiju, ako je imate. Tačno 2h nakon obroka uzorkuje se krv po drugi put i dobijena vrednost se naziva postprandijalna glukoza. Dakle, za određivanje postprandijalne glukoze neophodno je poneti uobičajeni jutarnji obrok i terapiju ako je primenjujete.
Gvožđe
✓ Koncentracija gvožđa u krvi je podložna uticaju brojnih faktora kao što su: dnevne varijacije, intenzivna fizička aktivnost, stres, nesanica. Upravo zbog značajne dnevne varijacije (i do 70%), preporučeno vreme za vađenje krvi je između 7 i 10h ujutru (natašte). Dva do tri dana pre vađenja krvi potrebno je izbegavati unošenje veće količine namirnica bogatih gvožđem (npr. crveno meso, prerađevine od mesa i iznutrica, cvekla, borovnica, brusnica, crna ribizla), kao i sokove obogaćene vitaminima, energetske napitke i multivitaminske preparate. Stanja koja utiču na određivanje gvožđa su: menstrualni ciklus, trudnoća, hormoni i hormonalna terapija, infektivna stanja i dr.
✓ U slučaju primene terapije preparatima gvožđa, krv se uzorkuje: tri dana nakon nakon primene intravenskih preparata (infuzije); četiri dana nakon transfuzije; deset dana nakon primene peroralnih preparata (tablete, kapsule, sirupi); mesec dana nakon primene intramuskularnih preparata.
✓ U slučaju primene terapije preparatima gvožđa, krv se uzorkuje: tri dana nakon nakon primene intravenskih preparata (infuzije); četiri dana nakon transfuzije; deset dana nakon primene peroralnih preparata (tablete, kapsule, sirupi); mesec dana nakon primene intramuskularnih preparata.
Endokrinološke analize
✓ Određivanje polnih hormona za procenu menstrualnog ciklusa potrebno je sprovesti tokom istog ciklusa u određenim razdobljima. Preporuka bi bila da se između 2. i 5. dana ciklusa (folikularna faza) odredi koncentracija estradiola, luteinizirajućeg hormona (LH), folikulostimulirajućeg hormona (FSH), prolaktina, testosterona; dok je za progesteron preporučeno određivanje u drugom delu ciklusa (lutealna faza), obično sedam dana pre očekivane pojave krvarenja, odnosno između 21. i 23. dana ciklusa. Određivanje prolaktina se izvodi ujutro 3-4h nakon buđenja, pri čemu je pre uzorkovanja krvi neophodno mirovanje oko 30 minuta.
✓ U slučaju primene supstitutivne ili supresivne terapije za bolesti štitne žlezde, lek se ne uzima neposredno pre vađenja krvi za određivanje hormona već nakon uzimanja krvi, tako da poslednja doza bude uneta 24h pre vađenja krvi.
✓ U slučaju primene supstitutivne ili supresivne terapije za bolesti štitne žlezde, lek se ne uzima neposredno pre vađenja krvi za određivanje hormona već nakon uzimanja krvi, tako da poslednja doza bude uneta 24h pre vađenja krvi.
Tumorski markeri
✓ Na vrednosti tumorskih markera mogu uticati benigna oboljenja, zapaljenski procesi, stres, fizička aktivnost, pušenje, konzumacija alkohola, zbog čega je neophodno da određivanje tumorskih markera bude uvek pod istim uslovima, ujutru natašte i pre bilo kakve značajnije fizičke aktivnosti, po mogućstvu uvek u istoj laboratoriji jer se time obezbeđuje uporedivost rezultata.
✓ Na povećanje vrednosti prostata specifičnog antigena (PSA) mogu uticati i dijagnostički postupci poput digitorektalnog pregleda i biopsije prostate ili druge hirurške intervencije. Zbog toga je poželjno određivanje PSA pre bilo koje intervencije koja uključuje manipulaciju prostatom ili ako se PSA ipak određuje nakon ovih intervencija potrebno je da se napravi pauza npr. najmanje deset dana nakon digitorektalnog pregleda ili hirurške intervencije. Neophodno je izbegavati ejakulaciju i vožnju bicikla najmanje 24h pre uzimanja krvi. U slučaju prostatitisa ili infekcije urinarnog trakta mora proteći najmanje četiri nedelje nakon primene antibiotika.
✓ Do povećanja vrednosti karcinoma antigena 125 (CA 125) dolazi tokom menstrualnog ciklusa i u prvom trimestru trudnoće, zbog čega se i ne preporučuje da se CA 125 tada određuje.
✓ Na povećanje vrednosti prostata specifičnog antigena (PSA) mogu uticati i dijagnostički postupci poput digitorektalnog pregleda i biopsije prostate ili druge hirurške intervencije. Zbog toga je poželjno određivanje PSA pre bilo koje intervencije koja uključuje manipulaciju prostatom ili ako se PSA ipak određuje nakon ovih intervencija potrebno je da se napravi pauza npr. najmanje deset dana nakon digitorektalnog pregleda ili hirurške intervencije. Neophodno je izbegavati ejakulaciju i vožnju bicikla najmanje 24h pre uzimanja krvi. U slučaju prostatitisa ili infekcije urinarnog trakta mora proteći najmanje četiri nedelje nakon primene antibiotika.
✓ Do povećanja vrednosti karcinoma antigena 125 (CA 125) dolazi tokom menstrualnog ciklusa i u prvom trimestru trudnoće, zbog čega se i ne preporučuje da se CA 125 tada određuje.
Šta znači biti natašte (našte)?
natašte (našte) - podrazumeva uzimanje uzorka krvi na prazan stomak ujutro između 7 i 10h, a najmanje 12h nakon poslednjeg obroka, koji treba da bude lagan.
Za sva laboratorijska ispitivanja poželjno je da se izvode natašte. Međutim, određene laboratorijske analize izričito zahtevaju natašte, odnosno nikakav unos hrane i pića koje mogu značajno uticati na rezultate ispitavanja. Pored toga, kako su kod jednog broja parametara veoma značajne dnevne varijacije njihovog nivoa u krvi, veoma je važno i vreme uzimanja uzorka krvi. Tako je npr. posebno važno biti natašte kada se određuje koncentracija glukoze, gvožđa, lipidni status. Ukoliko je naglašeno natašte, sve dok ne izvadite krv nikako ne bi trebalo ni da konzumirate kafu, sokove, odnosno bilo koje napitke jer u većini slučajeva sadrže dosta šećera. To ne uključuje vodu, ali u umerenim količinama. Na rezultate ispitivanja mogu uticati i fizički napor, konzumiranje alkoholnih pića i većeg broja cigareta, višednevna dijeta.
Sa druge strane, za neke vrste testiranja nije nužno biti natašte i rano ujutro kako bi se dobili pouzdani rezultati. Ukoliko niste sigurni zatražite savet laboratorijskog osoblja kako biste dobili pouzdane i tačne informacije o načinu uzimanja uzoraka krvi za određene laboratorijske analize.